Otkriće radija

Otkriće radijskih valova

Otkriće radijske komunikacije se protezalo kroz nekoliko desetljeća, od teorijskih promišljanje, kroz dokaz postojanja i razvoja tehničkih mogućnosti, do konačne upotrebe. Općenito se izum pripisivao izumitelju Guglielmu Marconiju, a vrijeme izuma smatralo zadnje desetljeće 19. stoljeća. Naime, 12. prosinca 1901. Marconi je poslao prvi radiosignal preko Atlanskoga oceana – iz Velike Britanije u SAD i Kanadu. Za to je osam godina kasnije dobio i Nobelovu nagradu za fiziku. Međutim, Vrhovni sud SAD-a godine 1943. ustanovio je da je utemeljitelj radija Nikola Tesla, a ne kako se do tada smatralo Marconi. Međutim, Marconija se i dalje smatra prvom osobom koja je razvila praktičnu radijsku komunikaciju.

Već je neko vrijeme postojala ideja da se ne koriste žice za električnu telegrafiju – što je značilo stvaranje bežične telegrafije. Izumitelji su pokušali izgraditi sustave koji će to omogućiti. Nekoliko je znanstvenika naišlo na radiovalove prije što je potvrđeno da postoje, ali se u to vrijeme smatralo da je riječ o elektromagnetskoj indukciji. Već u ranom 19. stoljeću proučavala se veza između električnog i magnetskog polja, a dokaz o tome – dakle otkriće elektromagnetskih valova (uključujući i radiovalove) – pripisuje se Heinrichu Rudolfu Hertzu, i to godine 1888.

Izum koji je promijenio svijet

Dakako, razvoj radiovalova u komunikacijski medij nije uslijedio neposredno nakon toga. Ni Hertz, a ni nekolicina drugih znanstvenika nakon njega nisu uvidjeli praktičnu primjenu komunikacijskog sustava zasnovanog na prijenosu radiovalova na daljinu. Desetak godina nakon izuma, Guglielmo Marconi razvio je prvi uređaj za radijsku komunikaciju na velike udaljenosti. Prva osoba koja je poslala zvuk putem elektromagnetskih valova bio je Kanađanin Reginald Fessenden, i to na udaljenost od oko kilometra i pol. On je ujedno bio i prva osoba koja je emitirala javno na radiju, na Božić 1906. godine. U sljedećih par godina ovaj sustav bežičnog primanja i prijenosa signala za komunikaciju počeo se nazivati općenitim nazivom radio.